logoPK

Planirajte, radite, proveravajte i delujte kvalitetno

Organskom proizvodnjom bavi se više od 6.000 poljoprivrednika u Srbiji - Gotovo sve ide u izvoz

"U Srbiji se trenutno više od 6.000 proizvođača bavi organskom proizvodnjom", izjavila je Ivana Simić, generalna sekretarka Serbia Organica na panelu koji je organizovala ova Nacionalna asocijacija za organsku proizvodnju.

 

"Potražnja za organskim proizvodima povukla je i primarni i prerađivački sektor u našoj zemlji poslednjih godina i izvoz organskih proizvoda povećan je sedam puta u poslednjih sedam godina, dostigavši vrednost od 27,5 mil EUR", istakla je Simić.

Ona je napomenula da sektor organske proizvodnje u svetu već decenijama beleži rast, sa tendencijom povećanja površina na kojima se uzgajaju organske kulture, broja proizvođača i država koje su regulisale ovakvu proizvodnju.

Prema njenim rečima, površine pod organskom proizvodnjom porasle su za 20% i to je najbržerastući prehrambeni sektor u svetu, sa tržištem koje je 2017. godine vredelo 90 mlrd EUR, a sada već i stotinjak milijardi, jer beleži rast od 10 mlrd EUR na godišnjem nivou.

"Samo evropsko tržište organskih proizvoda vredi 37 mlrd EUR, a najjače u tom smislu je nemačko tržište koje je dostiglo vrednost od 10 mlrd EUR i beleži godišnji rast od 8-10%. Prati ga tržište Francuske, koje vredi 8 mlrd EUR, a iza nje su Kina i Italija", navodi Ivana Simić.

Jedan od problema za još intenzivniji razvoj organske proizvodnje u Srbiji je, prema njenim rečima, još uvek nedovoljno razvijena svest o ovim proizvodima.

"Kod nas se organski proizvodi još mešaju sa domaćim, tradicionalnim proizvodima. Svega 5% proizvodnje ostaje u Srbiji, a sve ostalo ide u izvoz", kaže Simićeva, navodeći kao suprotan primer najveće potrošače organskih proizvoda, Švajcarce, koji godišnje na njih potroše 288 EUR po glavi stanovnika.

Govoreći o kanalima prodaje, Ivana Simić je navela da se organski proizvodi mogu pronaći na klasičnim i organskim pijacama, poput one u Bloku 44 na Novom Beogradu, zatim, u prodavnicama zdrave hrane, putem interneta, ali i na tzv. organskim policama u velikim trgovinskim lancima, što je umnogome povećalo dostupnost organske hrane.

Snežana Oljača, profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu i predsednica upravnog odbora Serbia Organica, naglasila je da prelazak na organsku proizvodnju za proizvođače nije lak i da proizvođač mora da "prelomi" da mu osnovni cilj neće biti profit, nego kvalitet.

"Tu nema brze i lake zarade, jer postoje standardi proizvodnje koji moraju da se poštuju. Kod organske proizvodnje je sve propisano i za proizvođače nema dileme šta smeju, a šta ne smeju da koriste. Tako proizvedena hrana je sertifikovana od strane sertifikacionih tela koja za to ovlašćuje država, i nosi nacionalni znak za sertifikovani organski proizvod, odnosno znak za period konverzije (prelaska sa obične na organsku proizvodnju), koji važi samo za biljnu proizvodnju", istakla je Oljača.

Ona je naglasila da se zahvaljujući strogim pravilima proizvodnje u skladu sa prirodnim procesima, dobija kvalitetna, zdravija i pre svega bezbedna hrana, bez ostataka pesticida, hormona i antibiotika.

"Rezultat jedne studije pokazao je da je posle samo pet dana organske ishrane, nivo pesticida u urinu dece od 3 do 11 godina bio znatno smanjen. Osim toga, u organskom mleku i mlečnim proizvodima nalazi se čak 50% više nutritivno poželjnih omega-3 masnih kiselina, zbog čega se majkama preporučuje da organsko mleko uključe u ishranu svog deteta. Istraživanja su pokazala da korišćenje organskih mlečnih proizvoda značajno utiče na smanjenje rizika od pojave ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti kod dece mlađe od 2 godine", rekla je Snežana Oljača.

Na panelu su učestvovali i organski proizvođači mleka i povrća, koji su govorili o načinu ovakve proizvodnje i benefitima organske hrane.

Jovan Popović, izvršni direktor proizvodnje na farmi organskog mleka u Čurugu, podelio je svoje dugogodišnje iskustvo u organskoj proizvodnji:

"Sami proizvodimo sve što nam je potrebno za ishranu goveda. Sa proizvodnjom od oko 6 miliona litara sirovog organskog mleka godišnje i 1.000 krava na muži, naša farma je treća najveća farma organskog mleka u Evropi, a jedina u Srbiji."

Popović je istakao da je poenta organske proizvodnje u zdravom proizvodu bez antibiotika i hormona, ali i u dugovečnosti i zdravlju krava.

Njihov proizvod, Farma Organica mleko, odnedavno je dostupan na policama supermarketa širom Srbije, i nosilac je globalno priznatih sertifikata o kvalitetu.

"Sertifikacija organske stočarske proizvodnje vrši se jednom godišnje. Ovlašćene sertifikacione kuće detaljno kontrolišu rad farme prema domaćoj zakonskoj regulativi i EU standardima", objasnila je Ina Radanović, rukovodilac službe standarda kvaliteta na farmi u Čurugu.

Gordana Šokšić, vlasnica Bio farme Šokšić u selu Taraš kod Zrenjanina već 12 godina se bavi organskom proizvodnjom povrća.

"To pokazuje da u Srbiji postoji tražnja za organskim proizvodima", istakla je Gordana i dodala da 90% njihove proizvodnje ostaje u Srbiji, a da su kupci organskih proizvoda uglavnom roditelji male dece, sportisti, vegetarijanci i vegani.

 

 

Izvor: ekapija.com