Slovenija, Srbija, Crna Gora, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Albanija su tržišta koja zaostaju za Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom kad je u pitanju halal ekonomija.

 

Kao što smo i najavili ovde, Sarajevo Business Forum i Sarajevo Halal Fair, održani proteklih dana, predstavljaju najvažnije regionalne poslovne skupove, posebno kad je u pitanju halal ekonomija. Paralelno sa forumima i sajmom održan je Kongres o halal kvaliteti koji je obradio ovu tematiku sa naučne strane. Zahvaljujući ovim događajima, Sarajevo iz godine u godinu okuplja sve više kompanija, poslovnih ljudi, investitora, državnika, političara i stručnjaka za halal sa Balkana, Bliskog istoka, Jugoistočne Azije, Evropske unije i Amerike.

Iako su društva Zapadnog Balkana dijele sličnu historiju kroz Osmansko carstvo, Austro-Ugarsku, odnosno Jugoslaviju, ona imaju različit nivo razvoja halal ekonomije koji je odraz razvoja i društveno-političkog utjecaja islamskih zajednica. Najdrastičniji primjer je razlika utjecaja muslimanske populacije između Hrvatske gdje 1,5 posto muslimana ima znatno jači utjecaj nego 20 posto muslimana u Crnoj Gori ili gotovo trećina populacije u Sjevernoj Makedoniji.

 

BiH ima najuređenije halal tržište

„Bosna i Hercegovina predstavlja najuređenije halal tržište u regionu i Evropi, te jedno od najuređenijih halal tržišta u svijetu, a krajnji potrošači imaju veliko povjerenje u halal status i kvalitet domaćih proizvoda što je omogućilo izvoz halal certificiranih proizvoda na tržišta koja zahtijevaju halal certifikat. Halal industrija Bosne i Hercegovine najrazvijenija je industrija u regionu jugoistočne Evrope sa 109 halal certificiranih kompanija koje na tržište plasiraju oko 7.000 proizvoda“, kaže dr. Damir Alihodžić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete koja ima sjedište u Tuzli, a pokriva Crnu Goru i Srbiju.

Halal standard kvalitete je ključna ulaznica na brojna svjetska tržišta.

„Bosanskohercegovački halal proizvodi pronalaze svoje mjesto na policama marketa diljem svijeta. Naše kompanije izvoze u zemlje regiona, EU, SAD, Kanadu, Australiju, UAE, Saudijsku Arabiju, Rusiju, Azerbejdžan, Maleziju i druge zemlje. Shodno tome, halal proizvodi sa našeg područja su kvalitetni, konkurentni i zanimljivi potrošačima s tim da je neophodno dodatno raditi na promociji, brendiranju i zajedničkom nastupu na postojećim i novim tržištima“, dodaje Alihodžić.

Država Hrvatska je odavno prepoznala stratešku važnost i potencijal halal ekonomije u povećanju izvoza, ali i u privlačenju halal turista. Hrvatska prehrambena industrija zahvaljujući kvaliteti i značajnim kapacitetima ostvaruje sve veći izvoz na Bliski istok i druga halal tržišta.

„Bilježimo konstantan porast halal proizvoda te zahtjeva za certificiranjem kako proizvoda tako i usluga uvjetovano stalnim rastom halal tržišta te sve većim brojem turista kao i radne snage. Veseli nas da smo izdali prvi halal certifikat za jednu polikliniku te time pokrenuli razvoj zdravstvenog turizma prema zahtjevima Halal standarda“, izjavio je dr. Aldin Dugonjić, rukovodilac Centra sa certificiranje halal kvaliteta.

„Zasigurno daljnjem razvoju halal turizma i konkurentnosti proizvodnje doprinijet će i Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine izrađena od strane Ministarstva turizma i sporta prema kojoj će se halal turizam razvijati kao poseban oblik turizma kako bi se odgovorilo na trendove i potražnju kao i skoro izdavanje kataloga halal proizvoda koje priprema Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Centrom za certificiranje halal kvalitete. Kako bi se dodatno potaknuo izvoz i razvoj halal tržišta Centar za certificiranje halal kvalitete je utemeljio Halal Business Forum čije će se treće izdanje održati 2. i 3. oktobra ove godine u Zagreb“.

 

Neiskorišteni potencijali

Slovenija, Srbija, Crna Gora, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Albanija su tržišta koja zaostaju za Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom kad je u pitanju halal ekonomija. Njihov ogroman kapacitet je i dalje zarobljen jer izostaje značajnija saradnja između islamskih zajednica, nadležnih institucija i vlasti. Pored navedenog, limiti razvoja halal ekonomije je i nizak nivo svijesti potrošača, predrasude i nedostatak strateškog pristupa.

„Sjeverna Makedonija je jedna od balkanskih zemlja sa značajnim procentom muslimanskog stanovništva. Prema popisu iz 2021. godine 32posto stanovnika su muslimani. Halal certificiranje sa naglaskom na prehrambenu industriju je započelo 2009. godine kada Islamska vjerska zajednica Makedonije uspostavlja saradnju sa Agencijom za certificiranje halal kvalitete iz Tuzle. Od 2013. godine certificiranje preuzima Agencija za halal standard IVZ-e u Makedoniji. Tri godine kasnije oni započinju intenzivnu saradnju sa GIMDES Institutom za halal istraživanja iz Istanbula, a iste godine postaju članica Sjeverozapadne privredne komore u S. Makedoniji. Nakon dvije godine učlanjuju se u Svjetsko halal vijeća (WHC) sa sjedištem u Istanbulu, a od 2021. godine postaju članica Instituta za standardizaciju S. Makedonije“, kaže Selma Rizvanović Mandal iz Skopja koja je na magistarskom studiju islamskih finansije u Istanbulu.

Makedonske kompanije zainteresovane za uvođenje ovog standarda imaju pristup subvencijama Ministarstva ekonomije u sklopu Strategije za razvoj malih i srednjih poduzeća što je 25 kompanija već iskoristilo.

„Makedonska firma Makprogres je zahvaljujući Halal standardu 2010. godine udvostručila izvoz na arapska tržišta. Sličan uspjeh je imao i Alkaloid. Hotel Gold iz Skopja je prvi hotel u halal sistemu od 2019. godine. Agencija za halal standard je ranije izdala Vodič za halal certifikaciju uslužnih djelatnosti. Makedonske kompanije nisu dovoljno upoznate sa mogućnostima koje otvara halal certificiranje kao i o procedurama da bi jedan proizvod dobio certifikat. Agencija za halal standard ne posjeduje svoju web stranicu, a samo neke informacije se mogu dobiti na web stranici Islamske Vjerske Zajednice koja je isključivo na albanskom jeziku. Pored hroničnog nedostatka marketing strategije halal ekonomija, Makedoniji se suočava sa velikim nedostatkom stručnog kadra. Obzirom da ne postoje obrazovne institucije razvoj halal ekonomije u domenu finansijskih usluga je veliki izazov kako u Makedoniji tako i u susjednim državama“, zaključuje Rizvanović Mandal.

Tržište Kosova* je jedno o dinamičnijih regionalnih ekonomija zahvaljujući ulaganjima dijaspore, ali slab kapacitet državnih institucija i politički izazovi otežavaju razvoj.

„Veliki uspon halal ekonomije kako u svijetu tako i u regionu nije ostao bez utjecaja na kosovsku privredu. Prije desetak godina je nekoliko firmi na Kosovu* prepoznalo neophodnost uvođenja halal standarda kvalitete kako bi zadovoljili zahtjeve svojih klijenata i ubrzali razvoj. Do sada je tridesetak kompanija iz svih oblasti proizvodnje hrane uvelo halal standard, te iz godine u godinu postoji trend povećanja zahtjeva za halal standardom. Uspostavljena je saradnja između Islamske zajednice Kosova* i Agencije za halal certificiranje iz Tuzle, čime je otvorena mogućnost izvoza kompanija sa Kosova* na evropsko i svjetsko halal tržište“, kaže Mustafa Rama, audit za Halal standard.

 

Halal kao stil življenja

Halal Lifestyle je savremeni trend koji objedinjuje vjerska načela i potrebe novih generacija od ishrane, rekreacije, odjeće, mode, zabave i putovanja. Zbog toga nastaje niz neformalnih grupa koje kroz društvene mreže pokušavaju pružiti odgovore na savremene izazove mladih generacija muslimana praktikanata.

Jedna takva grupa na Facebooku pod nazivom “Halal odmori” okuplja 25.000 članova koje imaju zajednički izazov, a to je kako porodični odmor organizovati u skladu sa islamskim propisima.

“Halal odmori” je projekat koji je nastao u Blagaju kroz interakciju halal turista, vlasnika vila za porodični odmor, turističkih radnika i investitora koji su prepoznali potencijal ovog segmenta turizma. Jedan od najvećih izazova za njih na početku su bile predrasude.

„Mi smo podstakli investitore da grade namjenske objekte koji ispunjavaju određene kriterije koji su uslov za halal odmor. Postali smo važna karika i neko s kim se savjetuju. Kada smo prije nekoliko godina počeli pričati našu priču nismo ni slutili koliko daleko ćemo stići. Željeli smo da svojom upornošću pokažemo svima da odmor, putovanja, more, plavo nebo… nisu blagodati rezervisane samo za druge. Razbili smo predrasude u našem društvu prema ženama koje nose hidžab, a koje idu na odmor sa svojom porodicom“, kažu iz “Halal odmora”.

Njihov predani rad i trud je prepoznala Agencija za certificiranje halal kvalitete koja ću kroz svoju stručnu podršku i standardizaciju dodatno podići kvalitetu i ujednačenost njihove ponude koja se sastoji od preko 40 privatnih vila za porodični odmor u dolini Neretve, ali i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Sličan trend se bilježi u Sandžak, historijskoj regiji između Srbiji i Crne Gore, gdje potrebe stanovništva i potencijal brojne dijaspore prepoznaju investitori koji prilagođavaju uslugu halal turistima. Takav primjer je hotel Borovi u Sjenici koji je u procesu halal standardizacije čime će postati prvi halal hotel u Sandžaku.

 

Sarajevo – halal friendly turistička destinacija

Da bi se halal turizam u urbanim i historijskim zonama razvijao potreban je sistemski pristup i odgovornost svih nadležnih institucija kako bi halal turisti imali zadovoljene potrebe i kvalitetnu uslugu. U halal turizmu ključnu ulogu za uspješno pozicioniranje jedne destinacije ima povjerenje.

Ovaj izazov je prepoznala Turistička zajednica Kantona Sarajevo koja je u saradnji sa Agencijom za certificiranje halal kvalitete uspostavlja sistem koji će unaprijediti turističku ponudu duhovnog centra muslimana Balkana i „evropskog Jerusalema“. Na ovaj način Kanton Sarajevo će postati prva destinacija u cijelom svijetu koja će koristiti zaštitni znak za halal kvalitetu prilikom promocije i prezentacije kao halal friendly turistička destinacija.

Bosna i Hercegovina i Kanton Sarajevo spadaju u turističke destinacije s najvećom, ali nedovoljno iskorištenom halal ponudom u Evropi. Prema Global Muslim Indexu, izvještaju za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je šesta halal turistička destinacija u Evropi. Halal turizam prepoznat je kao jedan od specifičnih oblika turizma u Kantonu Sarajevo koji pruža najveće mogućnosti za razvoj destinacije, diferenciranje od konkurencije i obogaćivanje turističke ponude jedinstvenim iskustvom. Iako halal friendly destinacije u prvom redu fokus stavljaju na turiste muslimane, važno je napomenuti da je vjerski turizam i upoznavanje sa različitim religijama i običajima predmet intresovanja turista svih religijskih opredjeljenja.

 

 

Izvor: balkans.aljazeera.net