Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u prethodna tri mjeseca sa granice je vratila ili uništila blizu 300 tona voća i povrća, kod kojeg je najčešće bio zabilježen povišen nivo pesticida ili drugih materija koje mogu ugroziti zdravlje potrošača.

Iz Uprave su povodom Svjetskog dana bezbjednosti hrane koji se obilježava 7. juna, kazali da sa tržišta uklanjaju i druge proizvode koji ne zadovoljavaju parametre bezbjednosti ili kvaliteta, a među njima su mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, ribe, mlinski i konditorski proizvodi, prerađevine od voća i povrća, hrana za životinje i slično.

Tvrde da kontrolišu gotovo sve prehrambene proizvode, a u turističkoj sezoni fokus kontrola je u područjima gdje boravi više turista, jer na taj način brinu i o zdravlju gostiju i “doprinose i turističkom renomeu države na svjetskom tržištu”.

”Fokus je uvijek na proizvodima koji su mogu biti rizičniji za kontaminaciju, kao i na proizvodima koji se u određenom dijelu godine više koriste u ishrani. Proizvodi životinjskog porijekla se više kontrolišu (mlijeko, meso...), ali i proizvodi biljnog porijekla kao što su svježe voće i povrće”, rekli su iz Uprave na čijem je čelu Vladimir Đaković.

Iz Uprave su odgovorili da se domaći proizvodi kontrološu kroz sistem “od njive do trpeze” i da za svaku fazu proizvodnje postoje pravila - od samog početka do iznošenja na tržište, pa svi subjekti koji posluju sa hranom moraju znati kako da ih primjenjuju.

”Pored ovoga, imamo konstantne inspekcije koje na terenu prate sprovođenje zakona o bezbjednosti hrane, veliku pomoć nam pružaju i građani koji nas redovno obavještavaju u slučaju o nepoštovanju dobrih higijenskih praksi. Ono što moramo imati na umu je da poljoprivredni proizvođači i subjekti u poslovanju hranom usvajanjem dobrih praksi i osiguravaju snabdijevanje tržišta bezbjednom hranom. Subjekti u poslovanju hranom - od prerade do maloprodaje - moraju osigurati poštovanje programa kao što je HACCP, sistema koji identifikuje, procjenjuje i kontroliše opasnosti koje su značajne za bezbjednost hrane od primarne proizvodnje do finalnog proizvoda. Pravilna prerada, skladištenje i čuvanje su koraci kojim se doprinosi očuvanju hranljivosti i smanjenju ekonomskih gubitaka”, navodi se u odgovoru.

Iz Uprave su naglasili da potrošači moraju da imaju pristup i pravo na bezbjednu i zdravu hranu, visokih nutritivnih karakteristika, a to se dobija kroz pravilne odluke i odabir zdrave hrane.

”Takođe, potreban je pravovremen, jasan i pouzdan pristup informacijama o prehrambenim rizicima povezanim sa izborom hrane. Međutim, uvijek treba imati na umu da je odgovornost i na potrošačima da čitaju etikete, pravilno rukuju i pripremaju hranu kod kuće i da donose informisane odluke”, kazali su.

Iz Uprave su naglasili da je bezbjednost hrane zajednička odgovornost svih građana, od donosioca odluka do krajnjih korisnika, međunarodnih organizacija, trgovaca, subjekata u poslovanju hranom, poljoprivrednika, naučne i akademske zajednice i potrošača.

”Sva lica u lancu proizvodnje i potrošnje hrane moraju razumjeti svoje uloge, poput implementacije osnovnih higijenskih praksi prilikom kupovine, prodaje i pripreme hrane radi zaštite ličnog zdravlja i zdravlja šire zajednice. Svjetski dan bezbjednosti hrane, doprinosi uvođenju principa bezbjedne hrane i smanju globalnog tereta koji nose bolesti izazvanih hranom. Krajnji cilj je uspostavljanje sistema koji se primjenjuje u EU, u kome će sredstva za zaštitu proizvoda moći da kupuju samo oni koji znaju kako se pravilno koriste i imaju dozvolu (legitimaciju)”, odgovorili su iz Uprave.

Naglasili su da redovno organizuju obuke za subjekte u poslovanju sa hranom, jer nulti rizik ne postoji i svaka faza u dugom lancu od njive ili farme do trpeze može dovesti do kontaminacije hrane.

”Sve navedene mjere koje se sprovode da do toga ne dođe, mogu značajno smanjiti rizik i mi u Crnoj Gori upravo to i radimo”.

Iz Uprave su naglasili da je Crna Gora otvaranjem pregovora za pristup EU u obavezi da prenosi zakonodavstvo EU u nacionalni zakonodavni okvir, što je bio i slučaj sa otvaranjem Poglavlja 12, koje se odnosi na politike bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarne poslove.

Poručili su da je zaključno sa 2018. godinom implementirano cjelokupno zakonodavstvo EU u naš nacionalni okvir, ali da je izazov njihova primjena u svakodnevnom radu.

Iz Uprave su istakli da sarađuju sa Evropskom agencijom za bezbjednost hrane (EFSA) koja daje nepristrasne naučne savjete kako bi pomogla u formiranju odluka o rizicima u vezi sa hranom.

”Ovo je najbitniji dio institucionalnog okvira u Evropskoj uniji (EU), koji osigurava bezbjednost potrošača, kao i životinja i okoline od bilo kakvih rizika povezanih sa lancem ishrane. Ključna djelatnost EFSA je naučna procjena rizika, specijalizovano polje primijenjene nauke koje obuhvata razmatranje naučnih podataka i studija u cilju procjene rizika koji se povezuju sa određenim opasnostima. Pored ovoga, EFSA prati direktne i indirektne opasnosti za bezbjednost hrane i pruža pomoć prilikom upravljanja rizicima i sljedljivosti hrane od njive do trpeze”, kazali su iz Uprave i istakli da su među aktivnostima EFSA sakupljanje podataka o potrošnji hrane, bolestima životinja, pesticidima..

Rekli su i da su članica i drugih međunarodnih i regionalnih mreža koje za cilj imaju bezbjednost hrane, borbu protiv životinjskih bolesti i da neprestano razmjenjuju informacije radeći na taj način na zaštiti građana.

Iz Uprave su zaključili da planiraju i dalje da jačaju mehanizme kontrole u ovoj oblasti, ali i broj inspektora na terenu.

Izvor: vijesti.me