Certifikacija namirnica sve se više nameće kao 'must have' koji danas ima svatko tko u svijetu hrane i pića nešto znači.

Iako već odavno nemaju samo vjerski predznak i na globalnom su se tržištu nametnuli kao svojevrstan trend, lifestyle potrošača, u Hrvatskoj nitko od mjerodavnih – ni DZS, HGK, Carinska uprava, Ministarstvo poljoprivrede i resorna joj Veterinarska uprava... halal i košer proizvode ne prate kao zasebnu kategoriju.

Dapače, u pandemiji je, kako pišu svjetski mediji, potražnja za njima u dodatnom porastu. Potrošači žele kvalitetniju i sigurniju hranu, a i pristupaju joj puno etičnije. Oprezniji su, nepovjerljiviji, osjetljivijih želudaca i sve intolerantniji ili alergičniji na određene namirnice i aditive, žele znati što jedu i kojeg je podrijetla hrana pa se globalni rast iskazuje i u dvoznamenkastim postocima.

Očekuje se, naime, da će globalno tržište halal hrane porasti s 1,13 bilijuna američkih dolara u 2021. na 1,3 bilijuna u ovoj godini, uz ukupnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 13,8%, a do 2026. na 2,23 bilijuna dolara. Svjetsko tržište košer hrane lani je pak dosegnulo vrijednost od 19,9 milijardi dolara, a prema procjenama IMARC Grupe, do 2027. narast će na 24,8 milijardi dolara, uz godišnji rast od 3,8%.

Izvor: vecernji.hr