Turizam u BiH bilježi stalan rast i prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj turista svake godine raste za oko 15%, a bilježi se i značajan rast broja noćenja. Veliki udio u ukupnom broju turista čine posjetitelji iz Turske, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Kuvajta i Bahreina.
Uz tradicionalne goste iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, te uz sve veći broj turista iz Južne Koreje i Kine, turisti iz arapskih zemalja u posljednjih desetak godina postali su redovni gosti u BiH.
Upravo turisti iz Turske i iz zemalja Bliskog istoka kao jedan od zahtjeva koje imaju prema domaćim turističkim djelatnicima je da restorani i hoteli u kojima odsjedaju imaju halal certifikat.
Direktor Odjela za edukaciju u Agenciji za certificiranje halal kvalitete Valdet Peštalić izjavio je za Radiosarajevo.ba da BiH prepoznata kao top turistička destinacija za halal turiste i da je zbog toga bilo potrebno poslovanje određenih ugostiteljsko-turističkih objekata uskladiti sa zahtjevima halal turista.
"U posljednje vrijeme imamo povećan broj hotela koji se prijavljuju za certificiranje. Također, radi se o određenom broju restorana koji su pristupili zahtjevima za certificiranje halal kvaliteta. Novost od ove godine je i da smo certificirali određni broj turističkih agencija, koje su specijalizirane za pružanje usluga turističkih aranžmana za halal turiste", kazao je Peštalić.
Pojašnjava da su zahtjevi turista iz pojedinih zemalja da turističke agencije u samoj pripremi turističkih aranžmana poduzmu sve što je potrebno da halal turisti prilikom dolaska u našu zemlju mogli da dobiju uslugu kakvu oni zahtjevaju.
Certificiranje hotela
"Kod certificiranja ugostiteljskih i turističkih objekata, objekti mogu biti pod kategorijom Halal friendly. To podrazumjeva da određeni objekat može na upit gosta pružiti uslugu koja je u skladu sa halal zahtjevima, ali nema konstantno tu ponudu u svojim aranžmanima, dok se certifikat koji se izdaje za turističko-ugostiteljske objekte dijeli na tri kategorije. Određeni objekat, bio hotel ili restoran, može imati samo halal kuhinju. To podrazumjeva da su sve namirnice koje se koriste za pripremu jela sa halal certifikatom, a prilikom pripreme tih jela poduzmu sve neophodne mjere kako se ne bi oharamila ta hrana", objasnio je Peštalić.
Dodaje da takav objekat dobija certifikat za halal kuhinju.
"Ukoliko se poduzmu određene mjere vezane za restoranski prostor, prilikom posluživanja, da se u tom objektu poslužuju samo halal hrana, onda takav objekat može dobiti kategoriju halal restoran. Treća kategorija su halal hoteli, što podrazumjeva specijalizirane hotele, koji su sve svoje usluge od pripreme, posluživanja hrane, smještaja, nekih dodatnih usluga koje se odnose na mogućnost obavljanja namaza, da li u sobi ili kroz specijalizirane mesdžide koji se nalaze u takvim hotelima, te do pružanja drugih usluga, kao što su sportsko-rekreativni sadržaji, koje hotel nudi, koji on usklađuje sa zahtjevima halal turista", kazao je Peštalić.
Certifikat na tri godine
Napomenuo je da svaka kompanija potpisuje ugovor na period od tri godine, što podrazumjeva da nakon što uspješno prođe certifikaciju, dobije certifikat za tekuću godinu.
"Nakon toga Agencija sa svoje strane organizira određeni broj najavljenih i nenajavljenih kontrola i također vrši uzorkovanje i laboratorijske analize na prisustvo haram sastojaka, da li se radi o određenim sirovinama, ili se radi o gotovim jelima", rekao je Peštalić.
Edukacija kuhara
Udruženje kuhara BiH u saradnji sa Agencijom sa certificiranje halal kvaliteta zajedno su radili i na educiranju kuhara za halal standard.
Predsjednik Udruženja kuhara BiH Nermin Hodžić izjavio je za Radiosarajevo.ba da baš zbog povećanog broja turista sa Bliskog istoka, neki hoteli i restorani su se odlučili na uvođenje halal certifikata.
"Zakonska obaveza nije donešena da svi hoteli moraju imati halal, međutim dosta hotela ga ima, baš zbog povećanog broja turista sa Bliskog istoka", rekao je Hodžić.
Na pitanje da li postoji zakonska obaveza za hotele i restorane da imaju HACCP standard, sagovornik Radiosarajeva.ba kazao je da ne postoji ni ona, ali da je bilo nekog govora.
"Sanitarne inspekcije preporučuju da objekti rade po HACCP sistemu", dodao je Hodžić.
Pojasnio je da halal standard ne dozvoljava ništa što je genetski modificirano, što je vještački.
"Primjerice, ako imamo uzgoj pilića, i ako su oni razbole, te su tretirani nekim lijekovima, mora proći 40 dana da bi iz njihovog organizma sve te medicinske stvari izašle da bi se taj organizam i meso očistili i tek tada oni mogu ići na klanje. Halal standard je nešto što bi trebali svi primjenjivati u samom životu da pratimo porijeklo namirnica i da živimo zdrav život", zaključio je Hodžić.
Izvor: radiosarajevo.ba