Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dostavila je Evropskoj komisiji zahtjev za registraciju „Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Hercegovine“ oznakom porijekla na nivou Evropske unije.
Zahtjev je prihvaćen i shodno procedurama Evropske komisije objavljen u Unijinom registru geografskih oznaka (eAmbrosia) 16. maja 2025. godine.
Evropska komisija ispituje zahtjeve za registraciju, te provjerava da li zahtjevi sadržavaju neophodne informacije. U sklopu ispitivanja zahtjeva, Komisija od podnosioca zahtjeva može zatražiti sve potrebne dodatne informacije ili izmjenu zahtjeva, što može utjecati na trajanje postupka.
Preduslov za podnošenje zahtjeva za registraciju na nivou Evropske unije bila je zaštita ulja koje se naziva i „zlatnim kapima Hercegovine”, u Bosni i Hercegovini shodno Pravilniku o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode.
„Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine“ cijenjeno je i prepoznatljivo po svom visokom kvalitetu i organoleptičkim svojstvima na čije stvaranje utječe niz agroekoloških faktora, kao što su geografski položaj, karakteristika tla i klime, usvajanje novih tehnoloških rješenja u preradi i čuvanju ulja, te specifični sortimenti koje hercegovački maslinari koriste i koji u datim uslovima uzgoja mogu dati dobra i kvalitetna ulja. Karakterizira ga svojstven miris po svježem plodu masline koji se često miješa s više ili manje izraženim voćnim notama, što je rezultat visokog sadržaja hlapljivih komponenti koje zaokružuju organoleptički profil ovog ulja.
Na sve pozitivne i specifične karakteristike „Ekstra djevičanskog maslinova ulja Hercegovine“ podjednako utječe sorta masline, specifični geološki i klimatski uslovi te vještina hercegovačkih maslinara u uzgoju maslina i preradi ploda u maslinovo ulje. Odluka maslinara o načinu rezidbe, adekvatnom vremenu berbe i savremenom načinu prerade pomaže očuvanju tih specifičnih i povoljnih svojstava u najvećoj mjeri u gotovom proizvodu. Tome dodatno doprinosi i dobra praksa u čuvanju i skladištenju ulja do prodaje i konzumacije.
Prema historijskim podacima i materijalnim dokazima, maslinarstvo u Hercegovini ima tradiciju dužu od dva milenija, a u vrijeme rimske uprave bilo je važan dio ekonomije ovog područja. Nakon dolaska Rimljana uzgoj maslina sve se više širio. S povećanjem potrošnje u vrijeme carstva, maslina se proširila svugdje gdje su to agroekološki uslovi omogućavali. Gajenje masline na većim gazdinstvima posebno se intenziviralo od 2. do 4. vijeka, kad se na italskom tržištu osjetio značajan manjak ulja, tako da je država morala intervenisati, pa i zabranom izvoza ulja iz carstva (Škegro, 1999.).
Unutar utvrđenja na Mogorjelu pronađeni su ostaci dvaju tijesaka (torcularia) te prostori za uskladištavanje (cella olearia) s velikim bačvama (pitosi). U ovom se utvrđenju do 400. godine proizvodilo i do 4.000 litara ulja. (Bojanovski 1969.). Ostaci uljare (torkular) u Mogorjelu jedini su primjerak sačuvane antičke uljare na području Bosne i Hercegovine.
Detaljnije informacije o možete pročitati u proizvođačkoj specifikaciji proizvoda.
Izvor: fsa.gov.ba